Istorija

Istorija

Spoj prošlosti i tradicije koji oblikuje identitet Šavnika

Najstariji pomen drobnjačke teritorije, ili samo jednog dijela, koja se tada nazivala župa Komarnica, nalazi se u ljetopisu popa Dukljanina koji je napisan u drugoj polovini XII vijeka. U turskom defteru iz 1477. godine ta ista teritorija naziva se nahija Komarnica. Inače, teritorija Drobnjaka je bila naseljena i u rimsko doba. Slovensko pleme Novljani došlo je početkom VIII vijeka i postepeno je potiskivalo starosjedioce Kriče. U doba Zetske države Drobnjak je pripadao oblasti Podgorja. Od druge polovine XII vijeka pripada Nemanjića državi. Za vrijeme Kosova i kratko poslije pripadao je zemlji kralja Tvrtka, a kasnije Hercega Stjepana. Oko 1470. godine pao je pod Turke. Od tada nastupaju vjekovi ropstva i neprekidne borbe za slobodu sve do 1858. godine i ujedinjenja sa Crnom Gorom, odnosno evropskog priznanja Crne Gore 1878. godine.


O nastanku imena Drobnjak postoje razne teorije, a naučno su najprihvatljivije one koje se oslanjaju na etimološko značenje te riječi. Ime Drobnjak se prvi put nalazi u dokumentima iz 1285. godine i nadalje se često pominje u raznim dubrovačkim i kotorskim dokumentima. Međutim, veliki broj uglednih istoričara nastanak imena Drobnjak vezuju za kasniji period, za 1541. godinu i pogibiju carevog sestrića Hustef-bega.


Po pripajanju Uskoka i najvećeg dijela užeg Drobnjaka Crnoj Gori 1858. godine, formirana je kapetanija. Kasnije, nakon Berlinskog kongresa kada je granica Crne Gore pomjerena na rijeku Taru, Drobnjak je u cjelosti pripao Crnoj Gori i administrativno je podijeljen na tri kapetanije: Drobnjačku, sa sjedištem u Šavniku, Uskočku, sa sjedištem u Boanu i Jezersko-šaransku, sa sjedištem u Žabljaku. 1916. godine austrijske okupacione vlasti su ukinule kapetanije i podijelile Drobnjak na sedam opština: Duži, Šavnik, Bijela, Boan, Bukovica, Žabljak i Šaranci. Teritorija današnje opštine Šavnik određena je 1952. godine administrativnom podjelom Crne Gore na opštine.


 Dan opštine Šavnik obilježava se 22.jula, kao sjećanje na datum 22.jul 1941. godine kada su ustanici sa teritorije opštine Šavnik napali okupatorsku komandu i oslobodili Šavnik. Viteška borba za oslobođenje Šavnika odnijela je živote 667 boraca i antifašista.


U znak sjećanja i zahvalnosti na nesebičnoj hrabrosti kojima su ovi heroji ispisali istoriju, podignuta je spomen ploča u zgradi Opštine Šavnik.